Da li je organska i bio hrana doista bolja od redovne hrane?

Proizvodnja bio i organske hrane u posljednje vrijeme doživljava veliki procvat. U nastojanjima za zdravim načinom života i kvalitetnom prehranom posebno se traže proizvodi bez različitih kemijskih intervencija, hormona ili GMO-a. Kako biste mogli reći da je povrće ili voće bio ili organsko, morate ispuniti određene uvjete. No, je li konzumacija organske hrane zaista zdravija i ne donosi li određene rizike i nedostatke?

Organska hrana – što to zapravo znači?

Izraz “organski” popularniji je u SAD-u, a termin “BIO” vjerojatno je češći i poznatiji Europljanima. Oznaka “bio” ili “organski” važna je mnogim ljudima, no znate li pravu razliku u podrijetlu i uzgoju uobičajene hrane i organskih proizvoda?

Organska hrana u SAD-u

Oznaka “organski” regulirana je i uvjeti za dobivanje navedenog termina moraju biti ispunjeni. U SAD-u to znači da se usjevi uzgajaju bez GMO-a, sintetičkih pesticida ili gnojiva na bazi naftnog ili kanalizacijskog mulja. U slučaju životinja koje se drže zbog mesa i njihovih proizvoda, ekološka poljoprivreda mora sadržavati organsku hranu i omogućiti životinjama kretanje vani. Osim toga, njima se ne smiju davati hormoni rasta, antibiotici i životinjski nusproizvodi. [1]

Poljoprivrednici ne mogu svojevoljno označiti svoje proizvode „organskima“ samo zato što s ljubavlju brinu o usjevima i životinjama. U Sjedinjenim Američkim Državama, ako su hrana ili piće označeni kao “organski”, to znači da je proizvod uzgojen, proizveden, pregledan i certificiran da udovoljava organskim standardima Nacionalnog organskog programa (NOP), program Ministarstva poljoprivrede SAD-a (USDA). Proizvodi moraju udovoljavati standardima ovog programa, koji uključuju pesticide, gnojiva, bioinženjering i zračenje, antibiotike i hormone rasta, kao i praksu održivog razvoja. U Sjedinjenim Državama postoje tri razine organskih proizvoda [2]:

1. 100% organsko: 100% sastojaka su organski, obrada je 100% organska.
2. Organsko: 95% ili više sastojaka su organski, neki kemijski aditivi koji su odobreni od USDA mogu se koristiti u preradi.
3. Napravljeno od organskih sastojaka: Određeni sastojci su organski. Ova izjava na naljepnici nije USDA standardna izjava o označavanju i ne može se koristiti izvan oznake sa sastojcima na etiketi. Međutim, navedena oznaka može se postići ako je USDA nadležni certificirani agent provjerio tvrdnju da su neki sastojci organski.

USDA zapravo ne daje organski “pečat” ni za što, i nije dovoljno da ne koristite sintetičko gnojivo za povrće ili da se krave puste “na zrak”. Propisi također obuhvaćaju suzbijanje štetočina i korova, te kontrolu kvalitetu tla. Što se tiče tla, ne možete ga opisivati „djevičanskim“ iz dana u dan i proglasiti ga pogodnim za organske kulture. Pečat ćete dobiti samo ako zabranjene tvari nisu korištene na tlu 3 godine prije prikupljanja. U slučaju organskog mesa životni uvjeti životinje moraju se prilagoditi njihovom prirodnom ponašanju. Organska govedina je od krava koje su imale priliku da pasu na pašnjacima i koje su hranjene organskom hranom bez hormona i antibiotika. [3]

Organska hrana u EU

Kao i u SAD-u, Europska unija ima pravila i oznake za organsku hranu. Prema službenoj EU definiciji, organska proizvodnja znači održiv poljoprivredni sustav koji poštuje okoliš i dobrobit životinja, ali također uključuje i sve ostale karike prehrambenog lanca. [4]

Standardi organske hrane ne odnose se samo na povrće, voće ili životinje i njihove proizvode. Posebna pravila primjenjuju se i na kiseline, akvakulturu i vina. Nemate pojma što je akvakultura? To je isto što i agrokultura, ali odnosi se na uzgoj vodenih organizama. Uredba se također odnosi na berbu divljih biljaka pod uvjetom da se poštuju prirodni uvjeti. Jedino divljina i ribolov nisu uključeni u organsku proizvodnju. To znači da možete imati organsko vino, organskog šarana ili organski kvasac, ali u tu kategoriju se ne računa “jelenje” (meso od jelena, divljač) iz šume. [5]

Postoji mnogo pravila i uvjeta koje EU zahtjeva za organsku hranu. U odnosu na sve, možemo spomenuti neke primjere [4] [5]:

• zabrana genetski modificiranih organizama (GMO)
• zabrana dušičnih mineralnih gnojiva
• stočarstvo na svježem zraku
• stroga ograničenja upotrebe antibiotika kod životinja
• ograničenje gnojiva, pesticida i herbicida
• sprečavanje prekomjerne reprodukcije životinja
• korištenje organske hrane

Jedinstveni logotip odnosi se i na sve pakirane organske prehrambene proizvode koji su proizvedeni na području zemalja EU i ispunjavaju odgovarajuće standarde. Možda ste to primijetili, ekološki znak prikazuje zvijezde koje oblikuju list na zelenoj pozadini. Ovo je označavanje obvezno za svu organsku hranu u EU od 1.7.2012. Logo je predstavljen 1. srpnja 2010., ali prijelaz na novu vrstu označavanja zahtijeva određeno vrijeme pa ga nije moguće mijenjati iz dana u dan. Kako bi se izbjeglo gubljenje već stvorene ambalaže bez etiketiranja, određeno je dvogodišnje razdoblje kako bi se prilagodili promjenama. [6]

Samo za radoznale, tako da ne mislite da je to bila iznenadna ideja Europske unije. Ideju o zajedničkom obveznom logu već su promovirale države članice 2007. godine. Dizajn loga bio je predmet natječaja 2009. godine na kojem je sudjelovalo 3400 studenata umjetnosti i dizajna. [6]

Znači li “bio” i “organsko” isto?

Možda ste primijetili da se u EU organska hrana često naziva „bio“, a ne „organska“. Nije loše objasniti jesu li to uistinu ekvivalentni pojmovi ili zapravo podrazumijevaju različito procijenjenu kvalitetu hrane. Organska proizvodnja je već poznata u EU ili SAD-u, pojednostavljeno možemo reći kako je to prijateljska proizvodnja s obzirom na prirodu, životinje i čovjeka. Pojmovi kao što su “bio”, “organski” ili “eko” oznake su za organske proizvode. Istina je da se etiketa razlikuje ovisno o državi u kojoj živite. Zemlje koje govore engleski jezik koriste izraz “organski”, dok u zemljama koje koriste njemačke ili latinske grane jezika, varijanta “bio / biološka” prevladava. SAD imaju svoje certifikate, a proizvodi u EU također moraju biti u skladu s Uredbom EU o organskom uzgoju. Na primjer, poput organskog vina ili akvakulture, takvi proizvodi čak imaju i svoj zasebni dokument: “Organsko” na prerađenoj hrani znači da 95% sastava potječe iz organskog uzgoja. [5] [7] [8]

U posljednje vrijeme organska hrana postaje sve popularnija, a tome doprinosi sve veća upotreba raznih kemikalija u proizvodnji ili uzgoju. Mnogi stariji ljudi koji žive na selima reći će vam da je sva hrana bila organska, jer se toliko kemikalija nije koristilo. Tko zna što je istina, ali kemijska gnojiva i pesticide već godinama koriste ne samo veliki proizvođači, već i poljoprivrednici koji uzgajaju za vlastitu upotrebu. Prema stručnjacima, sva je hrana bila organska prije razvoja dušičnih gnojiva u ranom 20. stoljeću. U Njemačkoj je organska poljoprivreda uvedena već u 1920-ima, te i u drugim zemljama zasigurno mnogo prije 2000. godine. Službena regulacija “organske” proizvodnje u EU počela je 1991., a 1999. godine pravila su proširena i na stočarsku proizvodnju. Naši preci smatrali su uobičajenim gnojiti polja „biološkim resursima“, a krave ili pilići imali su više prostora. Na primjer, moguće je da su mnogi stariji poljoprivrednici koji odbacuju korištenje sintetičkih tvari u proizvodnji “bio-proizvođači” a da toga nisu ni svjesni. [7] [8]

Nisu samo pojmovi „bio” i „organski” zaštićeni uredbom Europske unije o organskom uzgoju. Uredba također obuhvaća izraze kao što su “eko”, “bio-dinamika” ili “kontrolirana organska poljoprivreda”. [8]

You might be interested in these products:

Jesu li anorganski usjevi i meso zaista tako loši?

Gospodarstvo velikih razmjera danas nije neuobičajeno. Oni proizvode velike količine proizvoda, a puno mesa i ostalih životinjskih proizvoda dolazi na šaltere. Otprilike 2 od 3 domaće životinje potječu iz uzgoja velikih razmjera, ako to ne možete zamisliti u brojkama, to predstavlja više od 60 milijardi životinja godišnje. [9]

Uvjeti proizvodnje i uzgoja variraju od malih do velikih proizvođača. Neki su certificirani i njihovi provjereni organski proizvodi dolaze s farme, drugi koriste konvencionalne metode. Nažalost, postoje i masovna gospodarstva koja drže životinje u nevjerojatno teškim uvjetima. Na primjer, do 99% mesa u SAD-u dolazi s takozvanih tvorničkih farmi. Cilj ovog članka nije promocija samo organskih proizvoda i njihovih prednosti pred „anorganskim“ proizvođačima, ali nas neke statistike i činjenice iz masovne proizvodnje plaše i zato želimo spomenuti barem nekoliko činjenica koje se odnose na velike proizvođače [10] [11] [12]:

• godišnje se uzgaja 70 milijardi životinja za hranu
• obična piletina iz supermarketa ima 2x više masti i manje proteina nego prije 40 godina
• 80% velikih svinja dovedenih u klaonicu u SAD-u pati od upale pluća zbog velikih doza gnojiva
• životinje su prisiljene narasti do 3 puta brže nego što bi prirodno rasle
• 80% antibiotika proizvedenih u 2011. godini korišteno je za stoku
• do 90% kokoši (nosilice) u SAD-u žive u kavezima s površinom od 0,046 m²

Neke informacije o uzgoju životinja dolaze iz SAD-a, a druge brojke odnose se na čitav svijet. Nisu svi proizvodni pogoni isti, ali saznanje da se neki proizvođači pridržavaju „bio“ propisa sigurno može donijeti mir nekim kupcima.

Kako ne biste pomislili da samo stočarska proizvodnja prouzrokuje negativne posljedice, evo nekoliko primjera negativnih učinaka konvencionalne poljoprivrede [13]:

• pad produktivnosti tla uslijed erozije
• nedostatak vode uzrokovan prekomjernom upotrebom vode za potrebe navodnjavanja
• otpornost na pesticide – 400 vrsta štetnika, insekata i grinja, ali i 70 gljivičnih patogena otporno je na 1 ili više pesticida
• izvor zagađivanja vode, uključujući pesticide, gnojiva, soli ili sedimente

Za bolju predodžbu o razlici između konvencionalne i organske proizvodnje i uzgoja, predstavljamo jasnu tablicu [1]:

Organska proizvodnja	Standardna “ne-organska” proizvodnja
Korov se kontrolira prirodnim putem (rotacija usjeva, ručno čupanje korijena, mulčenje tla, i obrada).	Korov se suzbija kemijskim herbicidima.
Uzgaja se prirodnim gnojivima (stajski gnoj, kompost) Stoka dobiva svu organsku hranu, bez hormona i koja nije genetski modificirana.	Uzgaja se sintetskim ili kemijskim gnojivima. Stoci se daju hormoni rasta za brži rast, kao i ne-organska, ​​GMO hrana.
Bolest se sprečava prirodnim metodama kao što su čisto stanište, rotacijska ispaša i zdrava prehrana. Stoka mora imati pristup vani.	Za sprečavanje bolesti stoke koriste se antibiotici i lijekovi. Stoka može ili ne mora imati pristup vani.

Tablica iznad ilustrativni je pregled samo u standardnom izlaznom stupcu. Napominjemo kako obični proizvođač ne mora koristiti sve sastojke spomenute u stupcu. Također može biti slučaj da obični poljoprivrednik koristi sintetička gnojiva za podršku rasta.

Organska hrana – jedini zdravi način?

Gledajući organske proizvode, može se činiti da je to poželjeno rješenje u spektru kemijski obrađenih kultura. Pitanje je li oznaka “organski” zaista stopostotno jamstvo unosa isključivo zdrave hrane, bez ikakvih rizika. Mnogi su se znanstvenici pozabavili ovom temom, a rezultati nekih istraživanja mogu vas iznenaditi.

Prije svega, poznato je za organsku hranu da se za njezin uzgoj ne koriste sintetičke tvari. To je istina, ali postoje neke iznimke. Na web stranici USDA pronaći ćete “Nacionalni popis”, koji sadrži listu dozvoljenih i zabranjenih tvari za biljnu i životinjsku organsku proizvodnju. Lista uključuje [22] [23]:

• sintetičke tvari koje se mogu upotrijebiti
• prirodne “ne-sintetičke” tvari koje su zabranjene
• “anorganske” tvari koje se mogu koristiti za prerađene organske proizvode

Umjetni pesticidi zabranjeni su u organskoj proizvodnji, s nekoliko izuzetaka. Međutim, postoje i prirodni pesticidi koji se mogu koristiti za organske proizvode. Pridjev “prirodno” na prvi pogled zvuči dobro, ali ne mora nužno biti mnogo bolja opcija za okoliš ili potrošača. Stoga se nemojte zadovoljiti spoznajom da je bez „sintetike“ sve uvijek bolje. Izuzeci navedeni u “umjetnim” tvarima također se moraju uzeti u obzir, tako da ne postoji 100% zabrana umjetne produkcije. [22]

Studija sustavnog pregleda iz 2012. odnosila se na to je li organska hrana bolja od uobičajene. Istraživači su uzeli u obzir 17 studija provedenih na ljudima i 223 ispitivanja koja su proučavala razine hranjivih nutrijenata i razinu nečistoća u hrani. Prema studiji, konzumacija organske hrane može umanjiti izloženost bakterijama koje su otporne na antibiotike ili ostatke pesticida. Ono što je najvažnije, u literaturi svakako nedostaje uvjerljivih dokaza da je organska hrana znatno bolja od konvencionalne varijante. [24]

Na poljoprivrednu proizvodnju utječe niz faktora u njezinu procesu. Može se dogoditi da u određenim vrstama organske jabuke pronađete više vitamina nego u uobičajenoj varijanti. Postoje studije čiji su uzorci zaista potvrdili znatno veće količine specifičnih hranjivih sastojaka. Međutim, nemojte očekivati ​​da će se ovo automatski primijeniti na sve hranjive tvari u bilo kojem organskom proizvodu.

Prednosti i nedostaci organske hrane

Konzumiranje organske hrane donosi nekoliko prednosti, ali čak i u slučaju “organske” hrane može doći do značajnih nedostataka. Stoga nudimo pregled zanimljivih prednosti koje možete očekivati ​​prilikom kupovine organskih proizvoda:

1. Organske kulture imaju više vitamina i antioksidanata – prema nekoliko studija naći ćete veće količine specifičnih hranjivih sastojaka u organskim kulturama, poput vitamina C ili cinka i željeza. Istodobno ih može karakterizirati i do 69% veći udio antioksidanata. Postoje studije koje potvrđuju povećani sadržaj hranjivih sastojaka, drugi tvrde suprotno. Jedan dio provedenih studija ukazuje na povećani udio flavonoida u organskoj hrani za koje su karakteristična antioksidacijska svojstva. Tradicionalni uzgajivači često koriste sintetička gnojiva, a „neorganske kulture“ dobivaju hranjive tvari iz gnojiva koja se rade od fosilnih goriva, što ne zvuči primamljivo. [14] [15] [16]
2. Odsustvo antibiotika i hormona – regulacija organske hrane strogo je povezana s navedenim tvarima i ograničava njihovu upotrebu. [17]
3. Manje kemikalija – ostaci pesticida i kadmija bili su niži u organskim proizvodima, ali istodobno treba dodati da su i u konvencionalnim proizvodima razine navedenih kemikalija bile ispod sigurnosnih granica. Pesticidi ili herbicidi mogu imati negativan utjecaj na tijelo. Prema studijama, “ostaci” pesticida pronađeni u urinu američke djece mogu utjecati na prevladavanje ADHD-a i, pored toga, povezuju se s nižom kvalitetom sperme. [15] [17]
4. Manje otporne bakterije – kontaminacija bakterijama iz “organske hrane” ista je kao kod standardnih proizvoda, ali “obično” meso može imati veću učestalost bakterija koje su rezistentne na antibiotike. Organski proizvodi ne koriste antibiotike u stočarstvu, zbog čega oni uglavnom sadrže manje takvih “otpornih” bakterija. [14] [15]
5. Nema GMO – genetski modificirani organizmi podrazumijevaju općenito sve organizme koji su izmijenjeni genetskim inženjeringom i ne javljaju se u prirodi. GMO hrana uključuje, na primjer, kukuruz, soju, krumpir ili životinjske proizvode. GMO hrana je često dizajnirana za upotrebu s različitim kemikalijama, poput herbicida. [16] [18]

Postoji mnogo protivnika i pristaša GMO-a, najbolje će biti ako sami oblikujete svoje mišljenje. Ako vas zanima ova tema, pročitajte naš članak – GMO – genetski modificirana hrana, junak ili strah u društvu?

Organska hrana ima mnoge prednosti, a pored ovih spomenutih, pronašli biste i druge, ali mi smo gore navedene smatrali ključnima. Ipak, pored koristi, trebali bismo navesti i neke nedostatke [19] [20] [21]:

1. Organska hrana je skuplja – proizvodnja organskih proizvoda zahtijeva više različitih proizvodnih smjernica, što logično znači da može povećati troškove proizvodnje. Obični poljoprivrednici mogu koristiti različite načine koji poboljšavaju proizvodnju i troškove. Tu su ubrajaju različiti herbicidi ili pesticidi koji organski proizvođači ne dopuštaju.
2. Isti sadržaj hranjivih sastojaka – među prednostima navodimo da organski proizvodi mogu imati bolji sadržaj hranjivih sastojaka, ali nekoliko je studija potvrdilo da to možda i nije istina. Iz našeg gledišta, čini se da se razlike pojavljuju samo u određenim slučajevima. Stoga je pošteno spomenuti oba stajališta.
3. Organska hrana prije se pokvari – svrha konzervansa je osigurati svježinu proizvoda na duži vremenski period. Budući da konzervansi nisu dopušteni u slučaju organskih proizvoda, nemojte se iznenaditi da će se voće s “organskog” tržišta prije pokvariti.

Možda ćete reći da su organski proizvodi skupi i čine samo vrlo mali dio tržišta. Istina je da ovo tržište neprestano raste. Prodaja organskih proizvoda povećana je za 47,7% između 2012. i 2016., a u 2016. iznosila je 30,7 milijardi eura. Pitate se koja zemlja konzumira najviše organske hrane? Statistika prodaje za 2016. godinu pokazuje sljedeće [4]:

• USA – 38.9 milijardi eura
• EU – 30.7 milijardi eura
• Germany – 9.5 milijardi eura
• China – 5.9 milijardi eura

Cilj članka nije lobirati za eko-bio-organske proizvode, a sigurno ne tvrdimo da je konvencionalna poljoprivreda najgori mogući izbor za upotrebu sredstava za suzbijanje korova. Prehrana se sastoji od osobnih odluka i mogućnosti svakog od nas. Vjerujemo da ste dobili sve potrebne informacije o organskoj hrani, značenju riječi “organska”, ali i prednostima i nedostacima uobičajenih i organskih proizvoda. Želite li da vaši prijatelji pročitaju naš članak? U tom slučaju, ne ustručavajte se podržati ga dijeljenjem.

Sources:

[1] Organic Foods: What You Need to Know – https://www.helpguide.org/articles/healthy-eating/organic-foods.htm/

[2] HOW TO GET A CERTIFIED ORGANIC PRODUCT LABEL (IN THE USA) – https://blog.quicklabel.com/2010/10/how-to-get-a-certified-organic-product-label-in-the-usa/#:~:text=In%20the%20United%20States%2C%20if,Department%20of%20Agriculture%20(USDA).

[3] Miles McEvoy – Organic 101: What the USDA Organic Label Means – https://www.usda.gov/media/blog/2012/03/22/organic-101-what-usda-organic-label-means/

[4] The EU’s organic food market: facts and rules (infographic) – https://www.europarl.europa.eu/news/en/headlines/society/20180404STO00909/the-eu-s-organic-food-market-facts-and-rules-infographic/

[5] Organic production and products https://ec.europa.eu/info/food-farming-fisheries/farming/organic-farming/organic-production-and-products_en/]

[6] EU organic logo fully up and running from 1 July 2012 – https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_12_706/

[7] Ivana Katsarova – Organic food: Helping EU consumers make an informed choice – https://www.europarl.europa.eu/thinktank/en/document.html?reference=EPRS_BRI(2015)557009

[8] Understanding the Bio label – https://europe.stripes.com/lifestyle/understanding-bio-label#:~:text=In%201991%2C%20the%20European%20Union,to%20cover%20organic%20livestock%20production.&text=For%20agricultural%20products%20and%20livestock,EU%20Regulation%20on%20Organic%20Farming.

[9] ENDING FACTORY FARMING https://www.ciwf.org.uk/factory-farming/]

[10] 9 Facts About Factory Farming That Will Break Your Heart (GRAPHIC PHOTOS) – https://www.huffpost.com/entry/factory-farming-facts_n_4063892/

[11] 10 Alarming Facts About the Lives of Factory Farmed Animals – https://www.onegreenplanet.org/animalsandnature/facts-about-the-lives-of-factory-farmed-animals/

[12] 11 FACTS ABOUT ANIMALS AND FACTORY FARMS – https://www.dosomething.org/us/facts/11-facts-about-animals-and-factory-farms/

[13] Problems Associated with Conventional Farming – http://leafcertified.org/the-apparel-industry/faqs/problems-associated-with-conventional-farming#:~:text=Negative%20effects%20of%20current%20conventional%20farming%20practices%20include%20the%20following%3A&text=Agriculture%20is%20the%20largest%20single,)%2C%20pesticides%2C%20and%20manures.

[14] Organic foods: Are they safer? More nutritious? – https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/nutrition-and-healthy-eating/in-depth/organic-food/art-20043880/

[15] Mary Jane Brown – What is Organic Food, and is it Better Than Non-Organic? – https://www.healthline.com/nutrition/what-is-organic-food/

[16] Jeffrey Harrison – 10 REASONS WHY ORGANIC FOOD IS BETTER FOR YOU & THE PLANET – https://www.naturespath.com/en-us/blog/11-reasons-why-organic-food-is-better-for-you-the-planet/

[17] Amanda Macmillan, Julia Naftulin – 4 Science-Backed Health Benefits of Eating Organic – https://time.com/4871915/health-benefits-organic-food/

[18] What is a GMO? – https://www.nongmoproject.org/gmo-facts/what-is-gmo/

[19] The Pros And Cons Of Organic Food – https://www.realbuzz.com/articles-interests/nutrition/article/the-pros-and-cons-of-organic-food/

[20] 14 Far-Reaching Pros and Cons of Organic Food – https://greengarageblog.org/14-far-reaching-pros-and-cons-of-organic-food/

[21] Lisa Maloney – 8 Advantages and Disadvantages of Organic Foods – https://www.livestrong.com/article/442122-advantages-disadvantages-of-organic-foods/

[22] Michael Hull – The top 20 nutrition myths of 2020 – https://examine.com/nutrition/awful-nutrition-myths/#summary13-2/

[23] The National List – https://www.ams.usda.gov/rules-regulations/organic/national-list/

[24] Crystal Smith-Spangler, Margaret L Brandeau, Grace E Hunter, J Clay Bavinger, Maren Pearson, Paul J Eschbach, Vandana Sundaram, Hau Liu, Patricia Schirmer, Christopher Stave, Ingram Olkin, Dena M Bravata – Are Organic Foods Safer or Healthier Than Conventional Alternatives?: A Systematic Review – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22944875/